Zdravstvo

Vesti :: Inspekcija u kraljevačkom porodilištu

xxxU kraljevačko porodilište juče su došli nadležni medicinski inspektori, odmah posle prijave roditelja Nenada i Biljane Stanković iz Ribnice kod Kraljeva i javno izkazane sumnje da je bilo propusta pri porođaju i lečenju njihove bebe koja je, nažalost, preminula 4. maja ove godine.

Inspektori već obavljaju svoj posao a, kako je za „Politiku" objasnio direktor kraljevačkog medicinskog centra slučaj dr Dragan Arsić, slučaj preispituje i stručna interna komisija za kontrolu kvaliteta medicinskih usluga.

- Ja sam, takođe, zatražio da se u te provere i analize uključe i organi Ministarstva zdravlja. Na neonatalnom odeljenju našeg porodilišta održao sam stručni sastanak na kome sam od lekara dobio uveravanja da su u proceni i postupku poštovana sva medicinska pravila. Sve će, ipak, ispitati stručni i nezavisni organi i institucije, ali moram reći da u razvijenim zemljama sveta na hiljadu novorođenčadi šestoro premine od respiratornog distresa, što je bio uzrok smrti i ove bebe. Kod nas u Kraljevu taj procenat iznosi sedam, ali je manji od proseka u Srbiji - ističe Arsić.

Uz žaljenje zbog smrti novorođenčeta doktorka Tatjana Kruševac, pedijatar neonatolog, koja je rukovodilac ove službe u kraljevačkom porodilištu, a posle rođenja je preuzela brigu o detetu i bila u pratnji pri transportu za Beograd, takođe, tvrdi:

- U konkretnom slučaju u ovom porodilištu, odnosno našoj službi ispoštovana su svi važeći doktrinarni stavovi kako pri pregledu, tako i lečenju, stručnim konsultacijama i transportu u Beograd, odnosno na dečiju kliniku sa kojom imamo izvanrednu saradnju. Naravno, ne protivimo sve da sve to provere i drugi stručni organi, inspekcije... a to je već započeto - kaže dr Kruševac.

Nenad Stanković, otac preminule bebe, kaže za naš list da je juče ponovo bio u kraljevačkom tužilaštvu

- Tužiocu Jeleni Lapčević predao sam određenu dokumentaciju. Tamo sam dobio obećanja da će sve biti ažurno i nepristrastno ispitano i istraženo - kaže Stanković.

Uprkos pokušajima, u toku jučerašnjeg dana nismo uspeli da stupimo u kontakt i sa tužiocem Jelenom Lapčević kojoj su roditelji pre dva dana predali prijavu.

M. Dugalić

----------------------------------------------

Za smrt bebe nadležni saznali iz novina

Za smrt bebe bračnog para Stanković, kao i optužbe koje roditelji upućuju na račun lekara, nadležni u Ministarstvu zdravlja Srbije i Lekarskoj komori saznali su iz medija. U Ministarstvu zdravlja navode da je direktor Medicinskog centra u Kraljevu, bez obzira na to što se porodica Stanković njemu nije direktno obratila, odmah posle napisa u novinama, naložio da se obavi interni nadzor u bolnici i o tome obavestio nadležne u ministarstvu.

Direktorka Lekarske komore, primarijus dr Tanja Radosavljević kaže za „Politiku" da se Lekarskoj komori niko nije tim povodom obratio. Ona ističe kako ne može da komentariše nijedan pojedinačni slučaj, jer bi kao direktora Lekarske komore tako mogla da utiče na rad sudova časti, što joj nije dozvoljeno.

Sud časti na potezu posle Krivičnog suda
- Svaki put kad postoji sumnja pacijenta da je došlo do lekarske greške, neželjenog lečenja, svako može da se obrati Lekarskoj komori, ali obavezno preporučenim pismom sa povratnicom, jer to će biti dokaz u postupku pred Sudom časti. Takođe, od trenutka slanja teku rokovi - ističe dr Radosavljević..

Javnost još nije dobila stav medicinske struke o slučajevima smrti Jelice Radović, koja je umrla posle operacije čukljeva ili male Anje Grahovac, umrle posle operacije katarakte. To su bili slučajevi koji su potresli javnost i izazvali sumnju u savestan i stručan rad lekara.

- Pogrešan je utisak da Lekarska komora i sudovi časti ništa ne rade povodom slučajeva koje ste pomenuli. Prvo, najteži slučajevi, a to su oni sa smrtnim ishodom - najduže traju. Podsećam da je slučaj Anje Grahovac prvi slučaj koji je po službenoj dužnosti procesuiran pred Sudom časti. Dok traje postupak pred Krivičnim sudom, naši sudovi časti imaju takozvanu obavezu „zastajanja u procesu". Ako bi Sud časti rekao da lekar protiv koga se vodi takav postupak nije kriv, to bi bio argument pritiska na sud, kao što bi i suprotno mišljenje - da je kriv - uticalo na tok postupka pred redovnim sudovima - objašnjava dr Radosavljević.

Iz Ministarstva zdravlja „Politici" je juče dostavljen pisani odgovor na pitanje kakve mogućnosti građani imaju u slučaju da sumnjaju da su lekari napravili grešku i šta treba u tom slučaju da urade.

„Ukoliko pacijent ima primedbu na kvalitet zdravstvene usluge, to jest ukoliko sumnja na stručnu grešku zdravstvenog radnika može se obratiti Zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravlja, koja će sprovesti vanrednu proveru kvaliteta stručnog rada. O tome stručni nadzornici sačinjavaju izveštaj u kojem nadležne obaveštavaju o uočenim nedostacima i propustima u stručnom radu", kaže se u odgovoru.

Nakon razmatranja izveštaja i predloženih mera, ministar donosi rešenje kojim može privremeno zabraniti u potpunosti ili delimično obavljanje određenih poslova zdravstvenoj ustanovi, predložiti nadležnoj komori da zdravstvenom radniku oduzme licencu ukoliko se ustanovi propust u stručnom radu zdravstvenog radnika ili povreda načela profesionalne etike.

Takođe, u odgovoru Ministarstva zdravlja, navodi se da stručna greška podrazumeva nesavesno lečenje, zanemarivanje profesionalnih dužnosti u pružanju zdravstvene zaštite, nepridržavanje ili nepoznavanje utvrđenih pravila ili profesionalnih veština, koje dovode do narušavanja ili pogoršanja zdravlja, povrede, gubitka ili oštećenja zdravlja pacijenta. Stručna greška se utvrđuje u disciplinskom postupku pred nadležnim organom Komore, u postupku redovne ili vanredne provere kvaliteta stručnog rada zdravstvenih radnika. Osim toga, pacijent ili član porodice mogu pokrenuti krivični postupak u okviru koga će se putem veštačenja na nesumnjiv način ustanoviti da li lekar odgovoran za krivično delo nesavesnog lečenja. Tek na osnovu pravosnažne presude lekar se oglašava krivim za delo koje mu je stavljeno na teret i kažnjava u skladu sa zakonom, navode u Ministarstvu zdravlja.

Rizični prvi sati života

- Većina beba se rodi zdrava i odlazi u svoj dom. Međutim, mali procenat dece teško preživljava prelazni period od izlaska iz majčinog stomaka, gde pliva u plodovoj vodi do prilagođavanja spoljnom svetu. Medicina ova oboljenja naziva „bolestima prelaznog perioda", koje se najčešće manifestuju na plućima i srcu. One mogu da budu fatalne i najčešće se dešavaju u prvim satima, neposredno posle porođaja - objašnjava pedijatar i direktor Univerzitetske dečje klinike, profesorka dr Ida Jovanović.

Doktorka Jovanović pojašnjava da se ponekad dogodi da u prva 24 sata posle porođaja, dete koje je potpuno zdravo počinje teško da diše, ima brojne probleme i razvija se spirala događaja koji mogu da završe fatalnim ishodom.

Izvor:Politika 08.05.2010.

Arhiva vesti...»

 

Detalji strane
apoteka prirodni preparati
Kreme i Melemi