Zdravstvo

Vesti :: Lekarima skupi bodovi za obnovu licence

xxxKotizacija za neke skupove je nedopustivo visoka. - Kako stići do potrebna 24 boda godišnje.

Na stolu medicinske sestre Zorice S. u jednom beogradskom domu zdravlja hrpa poziva za različite medicinske skupove, na kojima će svojim učestvovanjem dobiti bodove neophodne da obnovi licencu. Ona lista, bira i procenjuje: za simpozijum u Kliničkom centru Srbije iz svog džepa treba da plati 4.000 dinara, a dobiće pet bodova. Ali, toliko koštaju i patike za dete, školarca. Za skup na Dečjoj klinici 2.000 dinara i tri boda, ali, hvala Bogu, to je platio Dom zdravlja. Za drugi skup kotizacija 900 dinara, ali i tri boda...

Lekarka Vera Z. iz iste ambulante u još većem problemu: kotizacije su veće za lekare. Prošle subote za skup u Novom Sadu, kotizacija je bila 6.900 dinara, plus prevoz, ceo dan boravka, a trebalo je nešto i jesti. Pravilnik je jasan: skupiti 24 boda u jednoj kalendarskoj godini da bi se svakih sedam godina obnovila licenca za rada. Doktorka kaže kako će na kraju ispasti da će za potrebe skupljanja ovih bodova lekarima biti potrebna jedna plata. Pri tome nije nevažno reći da uz pare, cela priča traži i vreme: četiri, pet sata traju predavanja, sa pauzama prođe ceo dan, zbog skupa izostaje s posla, a od ustanove se za to ne dobija slobodan dan, već se koriste „svoji".

Primedbe zaposlenih u zdravstvu je da „osvežavanje" znanja iz medicine, odnosno po zakonu obavezna „kontinuirana edukacija" mnogo košta s obzirom na visinu plata.

- Apsolutno se slažem s primedbom da su cene kotizacija za neke skupove nedopustivo visoke i da je došlo do komercijalizacije kontinuirane edukacije, ali Zdravstveni savet Srbije nema upliva u taj ekonomski aspekt. Naš zadatak je bio da da stručne i zakonske strane pregledamo i odobrimo programe koji mogu pomoći kontinuiranoj edukaciji, a lično mislim da je previše tražiti po osobi 4.000 dinara - kaže za „Politiku" profesor dr Dragan Delić, predsednik Zdravstvenog saveta Srbije u čijoj je nadležnosti kao jedan od glavnih zadataka sprovođenje kontinuirane edukacije. Dodaje da taj novac ne ide ni Savetu, ni Ministarstvu zdravlja, već organizatoru programa za troškove zakupa sale, materijala, iznos predavačima koji ipak treba da bude umeren.

Profesor Delić kaže da je protiv komercijalizacije ovog programa i da organizatori treba da preispitaju visoke iznose kotizacija. Poručuje svakom lekaru da između 1.400 programa kontinuirane edukacije, koliko ih je samo za prva tri meseca odobreno, izaberu one koji im najviše odgovaraju. Medicinskih tehničarima na raspolaganju je oko 1.200 programa. Ima programa gde organizator nije tražio ni dinar naknade za kotizaciju, a učesnici su dobili bodove.

Na primer, Goran Cucić, glavni medicinski tehničar Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje" je posle dobijene akreditacije za sedam programa organizovao stručne sastanke i kurs za medicinske sestre i tehničare. U februaru i martu, osim iz matične kuće, učesnici su bili i „susedi" iz najbližih bolnica i domova zdravlja. Nisu platili kotizaciju, a dobili su po pet bodova za kurs i jedan za stručni sastanak.

- U današnje vreme veliki je izdatak da se van svoje kuće na četiri, pet skupova prikupi 12 bodova i mislim da ne bi bilo etički da smo naplaćivali kotizaciju. Saradnjom između kuća, po principu reciprociteta, edukacija može da se obavi kvalitetno, a bez troškova - kaže Cucić.
Mnoge medicinare zanima da li će biti smanjenja potrebna 24 boda, a profesor Delić odgovara kako je ovaj broj određen zakonom.

- Kontinuiranu edukaciju treba ozbiljno shvatiti i sa tim nema šale. Svako zaposlen u zdravstvu mora da prođe edukaciju, jer je bilo lekara koji se posle završenog specijalističkog ispita više nisu pojavili ni na jednom skupu. U medicini ne može da se ne uči. Mislim da smo ponudili mnogo programa i da svako može da izabere i prilagodi nešto sebi - kaže dr Delić.
Međutim, naš sagovornik priznaje da su u Zdravstvenom savetu Srbije uočili pomenuti problem s plaćanjem kotizacija. Zato će, kaže, posle prvih tri meseca „skenirati" stanje. Takođe, kaže kako sa razlogom nije dozvoljeno „prenošenje" bodova u narednu godinu, jer je naglasak na edukaciji koja traje stalno. Eventualno se može preneti 10 odsto osvojenih bodova u narednu godinu.

„Politika" je zamolila direktorku Lekarske komore Srbije, primarijusa dr Tatjanu Radosavljević da prokomentariše primedbe lekara da su iznosi kotizacija neprimereno visoki i da nije lako sakupiti potreban broj bodova. Direktorka je u pisanoj formi odgovorila da „svaki lekar može da planira edukaciju. Potrebne bodove može da dobije u toku jedne godine u svojoj ustanovi besplatno ili da ode na neki skupi kongres, a deo bodova može da dobije i uz svoj kompjuter 'on lajn' ili popunjavanjem testova".

Direktor beogradskog Doma zdravlja „Stari grad" Ljubiša Perišić kaže kako je mali broj zaposlenih odlazio na edukaciju, jedva jedan-dva odsto ljudi je pisalo stručne radove i odlazilo na kongrese. Konkretno od 630 zaposlenih godišnje bi 10 do 12 lekara predstavilo radove na stranim kongresima i stručnim skupovima, a srednji kadar nije uopšte pisao radove. Zato su počeli da podstiču i lekare i medicinske sestre da pišu radove za stručne skupove i da kao aktivni predavači dobiju više bodova, ali i da sami organizuju predavanja.

- Pola bodova mogu da skupe u svom Domu zdravlja bez para, drugi deo mogu da obezbede za neku razumnu kotizaciju. Nekada sami, nekada plaća dom zdravlja, ako to doprinosi ugledu ustanove, a primereno je finansijskim prilikama naše kuće. Ne mogu zaposlenom da dam 12.000, ali ima kvalitetnih edukacija od 1.000 dinara. Skupljanje bodova je lična stvar svakog zaposlenog i ceo svet to radi. Kao stručnjak, svako mora malo da se potrudi i napiše rad, da ga predstavi i dobije i 12 bodova na nekom međunarodnom skupu - kaže dr Perišić.

Izvor: POLITIKA 28.03.2010.

Arhiva vesti...»

 

Detalji strane
apoteka prirodni preparati
Kreme i Melemi