Zdravstvo

Vesti :: Osnivanje banki polnih ćelija

xxxDok u okolnim zemljama banke polnih ćelija uveliko postoje, Srbija bi tek trebalo da ih osnuje. Stručnjaci navode da su ove banke izuzetno važne, a prema svedočenju zdravstvenih radnika neophodne su nestrpljivim parovima koji polnim ćelijama donora planiraju da dobiju potomstvo.

Po svemu sudeći, najveći broj uslova koji se odnose na početak rada ovih banaka je već ispunjen, ili će biti uskoro, a u Ministarstvu zdravlja za kraj juna najavljuju i formiranje Uprave za biomedicinu koja će biti ključna u novom sistemu.


Zakon koji reguliše rad banke donet je još prošle godine, a prema njemu će majke moći da budu i žene koje nisu u bračnoj ili vanbračnoj vezi, ukoliko dobiju potpise ministara zdravlja i rada i socijalnih pitanja. Međutim, tako nešto ne važi za muškarce budući da je u Srbiji surogat materinstvo zabranjeno.

Doktorka Eliana Garaleić, načelnica Odeljenja za arteficijelne reproduktivne tehnologije GAK „Narodni front", kaže da zakon nije idealan, ali da ima i mesta i vremena za izmene kada sistem konačno počne da funkcioniše.


- Postojanje banke polnih ćelija je normalno i važno koliko i postojanje ambulante. Naročito je važno bračnim parovima koji zbog neplodnosti muškarca ne mogu da imaju potomstvo, pa im osim razvoda malo šta preostaje - kaže doktora Garaleić.


U Ministarstvu zdravlja nam je potvrđeno da će se Uprava za biomedicinu formirati do kraja meseca, nakon čega bi trebalo da sa radom počnu i prve banke. Uprava predstavlja možda i najvažniji preduslov, jer će u njoj postojati svi neophodni podaci i informacije o načinima doniranja, vodiće se jedinstveni registri doniranih polnih ćelija u kojima će postojati podaci o osobama koje su donirale svoje ćelije, o onima koji su se podvrgli takvom postupku...


Dete koje je na ovaj način začeto neće imati nikakve podatke o ocu. Međutim, u trenutku kada reproduktivno sazri, moći će da dobije određene informaciju o donoru kako bi se otklonila mogućnost da bude u partnerskoj vezi sa osobom koja je od istog oca.


- To je jedini podatak koji će deca začeta na ovaj način moći da dobiju, a baš zbog njega je od izuzetnog značaja uspostavljanje i vođenje Jedinstvenog registra donora koji će se nalaziti u Upravi - kaže Zorica Pavlović, pomoćnica ministra zdravlja.


Prema zakonu, jedan donor moći će da ostavi polnu ćeliju samo u jednoj banci, a davanje i korišćenje reproduktivnih ćelija moći će da se obavi samo na osnovu pisanog pristanka. Osobe koje budu želele da doniraju seme moraju da budu punoletne, zdrave i radno sposobne, s tim što postoje izuzeci. Tako će, na primer, u slučajevima kada maloletna osoba bude podvrgnuta lečenju zbog kojeg može da ostane sterilna, imati pravo da u banci sačuva seme.


Sa druge strane, donor nema pravne ili druge obaveze, kao ni prava prema deci začetoj i rođenoj upotrebom doniranih reproduktivnih ćelija. Podaci o ličnosti donora se neće davati, već samo informacije od medicinskog značaja.


Još nije poznato da li će se za doniranje reproduktivnih ćelija dobijati naknada. Zakon je predvideo takvu mogućnost, ali će na kraju sve zavisiti od banke.
Ovakva oplodnja biće moguća na predlog lekara, a mišljenje će davati i stručna savetodavna komisija koju čine doktor medicine specijalista ginekologije i akušerstva, stručnjak iz područja embriologije, socijalni radnik, psiholog i diplomirani pravnik.


Žena mora da bude zdrava i u godinama koje joj dozvoljavaju da bude roditelj. Osim toga, potrebno je da živi u zajednici i da partneri zadovoljavaju psiho-sociološke uslove na osnovu kojih se može pretpostaviti da će biti dobri roditelji. To se, naravno, ne odnosi na žene koje planiraju da budu samohrane majke, a za to im ministri daju odobrenje.

 

Danci najveći izvoznici
Danci su najveći donatori sperme na svetu. Zahvaljujući njima rodi se 1.000 beba godišnje, a donori za ovu „uslugu" dobiju po 40 dolara. Makedonske klinike, navodno, naplaćuju polne ćelije iz Danske 1.000 evra po potrebnoj dozi za ciklus oplodnje. U Češkoj se, primera radi, donacija plaća 150 evra, a u jednoj od tamošnjih banaka, koju mnoge žene preporučuju preko Interneta, trude se da odaberu donatora koji će imati suprugovu visinu, boju kose i očiju, krvnu grupu, telesnu građu i neke slične osobine. Najveće banke ove vrste na svetu su „Krios internešenel" u Danskoj, Kalifornijska „Kriobanka" u Los Anđelesu i „Ferfaks kriobanka" u Virdžiniji.

 

Surogat materinstvo zabranjeno
Surogat materinstvo u našoj zemlji je zakonom zabranjeno i predstavlja krivično delo. U toku izrade zakona preovladao je stav stručne i opšte javnosti da surogat materinstvo ne bi trebalo dozvoliti u ovom momentu. Isticani su sociološki, kulturološki, verski, tradicionalni i drugi razlozi u prilog zabrane surogat materinstva, kao i činjenica da ovo nije praksa u većini zemalja gde postoji mogućnost upotrebe donorskoh reproduktivnih ćelija. Osim toga, ni porodično zakonodavstvo u Srbiji ne poznaje surogat materinstvo, odnosno ne reguliše pitanje roditeljskih prava u tom slučaju.

Izvor: Blic 13.06.2010.

Arhiva vesti...»

Detalji strane
apoteka prirodni preparati
Kreme i Melemi