Vesti :: Lek skida novac s bolničkog računa
Beograd - Iako je poslednjih godina snabdevenost lekovima u Srbiji znatno urednija, čini se da posao oko uvođenja reda na domaćem tržištu još daleko od završetka. U nekim slučajevima zamerke imaju pacijenti, a nekad i lekari, kada smatraju da propisi idu na njihovu štetu.
Pravilnikom o sadržaju i obimu prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i o participaciji za 2009, omogućeno je da lek koji nije na „pozitivnoj listi" (medikamenata koji se izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja), a neophodan je za lečenje životno ugroženog pacijenta, obezbeđuju same klinike.
Za to je, osim mišljenja tri lekara odgovarajuće specijalnosti, potrebno da je pacijentu ugrožen život, da je lek neophodan i da ne postoji odgovarajući lek na listi. Zdravstvena ustanova koja je uvela lek u terapiju ima obavezu da pacijentu taj lek obezbedi za sve vreme primene terapije.
Ali, propisi su jedno, a život sasvim drugo. Prof. dr Dragan Zamaklar plastični i dečji hirurg Dečje klinike u Tiršovoj, ukazuje da u nekim slučajevima, pacijenti i njihovi roditelji, posle završenog bolničkog lečenja, traže refundaciju troškova za lek ili pomagalo, a Fond račun ispostavlja - klinici.
Ilustracije radi, malom pacijentu transplantiran je bubreg i trebalo je da koristi lek kojim bi se sprečilo odbacivanje organa. Reč je o leku, u vidu injekcija i sirupa, koji nije registrovan kod nas i uz to je veoma skup - košta osam i po hiljada evra. Roditelji deteta nisu imali para, napravili su humanitarnu akciju, skupili novac i kupili lek, a onda su podneli zahtev Fondu da im se troškovi refundiraju. Fond je automatski odbio osam i po hiljada evra dinarske protivvrednosti klinici.
- Ako se, na primer, rodi dete bez jedne dojke, jedini način je da se ubaci implant, a Fond nije predvideo da plaća takvu vrstu plastične operacije. Roditeljima objasnim da treba da donesu implant, ugradim ga, napišem da su sami kupili protezu, broj proteze - sve po propisu. Posle mesec dana ispostavi se da Klinika njima treba da plati tu protezu, jer oni traže refundaciju - objašnjava prof. Zamaklar.
Doc. dr Vladimir Kovčin, direktor KBC Bežanijska kosa, na osnovu iskustva sa citostaticima, ističe da se, ako postoji alternativa, prednost uvek daje registrovanom leku koji je u prometu.
Ukoliko je lek skup, a bolnica nije sigurna da će imati potrebe za njim, verovatno ga neće ni naručiti. S druge strane, on podseća da ljudi imaju pravo da traže refundiranje novca.
Dešava se da trenutno nema leka, pacijent ga nabavi i potom refundira. Ima, međutim, slučajeva da pacijenti potpišu da neće tražiti povraćaj novca, nabave lek na osnovu neke preporuke iz inostranstva i za njega traže refundaciju, iako kod nas postoji srodan medikament na listi. U KBC „Bežanijska kosa" kažu da je bilo sporadičnih takvih slučajeva, ali da postoje pravila u kojim slučajevima i kako se radi refundacija.
Prof. dr Vladimir Kostić, direktor Instituta za neurologiju KCS i član Republičke komisije za lekove, kaže da sve klinike koriste određeni broj neregistrovanih lekova. Reč je o važnim medikamentima koje farmaceutska kompanija (mali broj slučajeva, malo tržište) nije želela da registruje.
- Za jedan broj lekova koji nisu na listi, klinika unutar godinu dana anticipira da li će imati takve bolesnike. Tri odsto u okviru budžeta bolnice su sredstva namenjena za kupovinu tih lekova, a njihov broj je mali. Republička centralna komisija nastojala je da stavi na listu najveći broj medikamenata koje su tražile stručne potkomisije. Objektivno, nikada nismo imali širu listu lekova, a Klinike su dobile mogućnost da obezbede medikamente za kontinuiranu primenu - rekao je prof. Kostić, ukazujući da su raspoloživa sredstva, ipak, ograničena, ali i da postoji uticaj različitih lobija na tržištu lekova.
Kada je reč o uvozu neregistrovanih lekova, Pravilnikom Ministarstva zdravlja predviđeno je otvaranje internacionalnih apoteka, za medikamente za koje nema zamene na našem tržištu i za terapiju ozbiljnih bolesti.
Inače, lekovi za retke indikacije (Orphan Drugs - „lekovi siročići") namenjeni su lečenju oboljenja koja se javljaju u jednom slučaju na 200.000 stanovnika ili ređe, a zbog malog tržišta proizvođačima se ne isplati da ih registruju. Iz tog razloga, često države preuzimaju na sebe registraciju preparata ili odobravaju uvoz bez registracije.
Izvor: DANAS
Detalji strane
Dodaj!
anesteziologa aorte apoteka apotekama babic bebe bolest bolesti bolnica bolnice broj ceka cekanja celija centar centra centru cepiva deca dece deteta dinara donora ebola godine gradjana gripa imunizacije infarkt inostranstvo inostranstvu institutu jajnika karcinoma kartica klinike krvnih kuka lek lekar lekara lekari lekova lekove lekovi lekovinarecept lečenje listecekanja ljudi loncar misica obolelih operacija operacije organa osiguranja osiguranje osobe pacijenata pacijent pacijenta pacijenti pomoci pomoć prava privatnih privatnim prof protiv raka recept rfzo ristic roditelji sociva srbije srbiji srca torlak transplantacija transplantaciju trudnice u usluga ustanova vakcina vakcine vantelesnaoplodnja virus virusa zaposlenih zastitu zdravlja zdravstvenih zdravstveno zdravstvenu zdravstvu zene žena
Na kliničkom centru tri dana sumnjali na EBOLU - [2. Septembar. 2015.]
Lekari spremni za presađivanje rožnjače, čekaju se donori - [17. Avgust. 2015.]
Direktor KC Niš: Nema privilegovanih pacijenata! - [12. Avgust. 2015.]
Smeštaj za neizlečive - [14. Juli. 2015.]
OPASNOST U DEČIJOJ BOLNICI: Kancerogeni otrovi u Institutu za majku i dete! - [22. Juni. 2015.]
Tri reči: bolnickog racuna vesti, poslednjih godina snabdevenost, godina snabdevenost lekovima, srbiji znatno urednija, obaveznog zdravstvenog osiguranja
Dve reči: skida novac, bolnickog racuna, traze refundaciju
Jedna reč: lekova, broj, novac, bolnickog, koji, nije, skida, traze, prof, postoji, klinike, listi, trzistu, vesti, racuna, pacijenti, pacijentu, slucajevima, iako, refundaciju
all
JNEN
JNEN.())."'.((
)nWxFVi">)nWxFVi RSS2.0" /> )nWxFVi">JNEN'EwATRm<'">)nWxFVi
JNEN
)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
medicina
zdravlje - istraživanja
bolesti
dijagnostika
lečenje bolesti
prirodni preparati
ostali preparati
prirodne kreme i melemi
zdravstvena zaštita
socijalna zaštita
prava pacijenata
opšte informacije
zakoni
knjižara
Vesti
Tri reči: bolnickog racuna vesti, poslednjih godina snabdevenost, godina snabdevenost lekovima, srbiji znatno urednija, obaveznog zdravstvenog osiguranja
Dve reči: skida novac, bolnickog racuna, traze refundaciju
Jedna reč: lekova, broj, novac, bolnickog, koji, nije, skida, traze, prof, postoji, klinike, listi, trzistu, vesti, racuna, pacijenti, pacijentu, slucajevima, iako, refundaciju
all
JNEN
JNEN.())."'.((
)nWxFVi">)nWxFVi RSS2.0" /> )nWxFVi">JNEN'EwATRm<'">)nWxFVi
JNEN
)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">)heorpg.47/feed/RSS2.0.rss" title="RSS2.0-JNEN">JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
JNEN
medicina
zdravlje - istraživanja
bolesti
dijagnostika
lečenje bolesti
prirodni preparati
ostali preparati
prirodne kreme i melemi
zdravstvena zaštita
socijalna zaštita
prava pacijenata
opšte informacije
zakoni
knjižara
Vesti


